Huskić: Dodik iz ovoga ne može izaći kao pobjednik, ali neće otići bez borbe

Huskić u svom tekstu za Fondaciju Friedrich Neumann objašnjava da je Dodik došao na vlast uz podršku međunarodne zajednice 1998. godine, ali se kasnije okrenuo od Zapada, svrstavajući se uz Rusiju i druge neliberalne režime.

"Njegova autoritarna vladavina, obilježena nacionalističkom retorikom, negiranjem genocida i nastojanjima da razgradi Bosnu i Hercegovinu, dovela je do sankcija i pravnih bitaka s međunarodnom zajednicom".

Nakon osuđujuće presude i šestogodišnje zabrane obavljanja javnih funkcija, Dodikova sve veća izolacija, kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu, ukazuje na to da se njegova era bliži kraju.

Dodikov uspon i "neliberalna osovina"

Milorad Dodik, nekrunisani lider bosanskih Srba, došao je na vlast 1998. godine uz pomoć međunarodne zajednice, visokog predstavnika i SFOR-ovih trupa. Brzo je napredovao do pozicije premijera bh. entiteta Republike Srpske, te se postepeno afirmisao kao najvažnija politička figura u tom entitetu.

"U međuvremenu, Dodik se okrenuo protiv Zapada, osporavao međunarodno prisustvo pod vodstvom Zapada u BiH, izgradio veze s Kremljom i postao dio neliberalne osovine koja se proteže od Budimpešte preko Banje Luke i Beograda, pa sve do Moskve".

Huskić piše da je Dodik, kao nepokolebljivi pristalica Rusije, zloupotrijebio funkcije koje je obavljao kako bi preuzeo kontrolu nad kompletnim aparatom RS-a i uspostavio nadzor nad finansijskim tokovima u RS-u i BiH. Zbog destruktivnog političkog djelovanja i koruptivnih poslova, postao je meta američkih i britanskih sankcija. Posebno su američke sankcije bile usmjerene na finansijsku imovinu njega i njegove porodice, te mrežu njegovih pristalica i pomagača.

"Postao je šovinista, negator genocida, nacionalista koji mrzi Bošnjake (koje naziva Muslimanima), odbacuje Zapad i liberalne vrijednosti te nastoji razgraditi Bosnu i Hercegovinu".

Dodikova pravna borba i prkos

Dodikovo suprotstavljanje međunarodnoj zajednici i destruktivne akcije potaknule su visokog predstavnika Christiana Schmidta da izmijeni Krivični zakon BiH, uvodeći odredbe koje kriminaliziraju odbijanje provođenja odluka visokog predstavnika.

Huskić navodi da Dodik godinama pomjera granice i pojačava pokušaje da razgradi državu i ostatke svjetskog poretka kojim dominira Zapad, uključujući i sam OHR (Kancelariju visokog predstavnika), te da u tome uživa podršku režima Aleksandra Vučića u Srbiji, Viktora Orbána u Mađarskoj i Kremlja.

Njegovi stalni pokušaji da donese neustavne zakone redovno su poništavani od strane Ustavnog suda BiH. To ga je navelo da svoju destruktivnu energiju usmjeri na sam Ustavni sud, blokirajući imenovanje srpskih sudija u nadi da će sud učiniti nefunkcionalnim. Ipak, i bez sudija iz reda Srba, Sud je uspio da se održi izmjenom svojih internih procedura, što je bilo u njegovoj nadležnosti, kako bi spriječio blokadu rada.

Pored Ustavnog suda, visoki predstavnik je intervenisao kada je to bilo apsolutno neophodno da spriječi štetu koju je Dodik činio, poništavajući problematične zakone i stavljajući ih van snage.

Na kraju je Dodik, tada predsjednik RS-a, izvršio pritisak na Narodnu skupštinu RS-a da usvoji zakon kojim se zabranjuju postupci visokog predstavnika. Schmidt je ponovo poništio te zakone i izmijenio Krivični zakon BiH, uključujući pomenute odredbe. Tako je nadmudrivanje između međunarodnog zvaničnika i Dodika preraslo u pravnu bitku. Nakon procesa pred Sudom BiH, Dodik je u februaru ove godine proglašen krivim i osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja svih javnih funkcija.

Nakon presude, Dodikove pristalice organizovale su miting podrške na kojem se, kako piše Huskić, okupila relativno mala i vidno neentuzijastična masa, što je Dodika razočaralo.

Ipak, odlučio je da ide dalje, šaljući u proceduru niz zakona kojima se osporava nadležnost državnih sudova i agencija za provođenje zakona u BiH na teritoriji RS-a. Tužilaštvo BiH otvorilo je istragu o ovim potezima, ocijenivši ih napadom na ustavni poredak BiH, te pozvalo Dodika, predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića i premijera RS-a Radovana Viškovića na saslušanje.

Dodikov put bez povratka

Uslijedila je najveća kriza u postratnoj historiji BiH i svojevrsni stres-test za cijelu državu.

Trojica optuženih političara otvoreno su odbila da se odazovu pozivu Suda, okružili se naoružanom policijom i tjelohraniteljima, te izazivali Sud i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) da ih privedu. Izdali su ultimatum Srbima zaposlenim u Sudu BiH i SIPA-i da pređu u institucije RS-a, što su učinile samo tri osobe koje su, izgleda, već bile u procesu prelaska.

Razočaran, Dodik je prijetio oduzimanjem imovine onima koji odbiju, iako nikada nije to proveo u djelo. Potom je krenuo u diplomatsku ofanzivu tražeći podršku nove američke administracije, koju nije dobio, zatim je otišao u Izrael, odakle je zamoljen da napusti jednu konferenciju, u Mađarsku gdje je dočekan srdačno, te naravno u Rusiju, gdje je dobio uobičajenu verbalnu podršku Kremlja.

Dana 4. jula Dodik se pojavio pred Sudom BiH i dao izjavu. Njegovo privođenje je poništeno uz obavezu javljanja lokalnoj policiji svakih 15 dana. Isto se desilo i ostaloj dvojici nekoliko dana kasnije.

Kako piše Huskić, razlog odustajanja od otvorenog sukoba sa Sudom vjerovatno leži u potpunom izostanku relevantne međunarodne podrške.

"Dodik je dobio ozbiljna upozorenja iz velikih evropskih prijestolnica, a iako zbog mađarskog veta nije bilo odluke Evropskog vijeća, pojedine zemlje, poput Njemačke i Austrije, uvele su bilateralne sankcije protiv njega".

Dana 1. augusta, Sud BiH donio je drugostepenu presudu u Dodikovom slučaju, potvrđujući prvostepenu odluku. Nekoliko dana kasnije, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je certifikat, čime je efektivno uklonjen s funkcije predsjednika RS-a. Dodik još nije zvanično primio odluku CIK-a, ali je već najavio da neće podnijeti ostavku. Istovremeno, njegovi advokati su obavijestili Sud BiH da će Dodik platiti 36.500 KM – iznos koji prema Krivičnom zakonu BiH omogućava izbjegavanje zatvorske kazne za presude do jedne godine.

Dodikova posljednja bitka: destruktivno nasljeđe i borba za kontrolu

"Opći je konsenzus da Dodik iz ove situacije ne može izaći kao pobjednik. Njegovi posljednji potezi učinili su ga neprihvatljivim, što mu je jasno saopšteno s različitih domaćih i međunarodnih adresa", piše Huskić.

Navodi da je Dodik već pripremao sina za preuzimanje stranke, kao i Željku Cvijanović, aktuelnu srpsku članicu Predsjedništva BiH, kao potencijalnu nasljednicu.

"Ironično, Dodik je najavio da će nastaviti pravnu bitku žalbom Ustavnom sudu BiH i Evropskom sudu za ljudska prava. Ostajući vjeran svojoj destruktivnoj prirodi, najavio je i referendum, tražeći podršku naroda RS-a, te možda još jedan referendum koji bi, kako je nagovijestio, mogao biti o nezavisnosti RS-a", piše on.

Ističe da je prošle godine Dodik izmijenio Zakon o referendumu u RS-u, ukinuvši odredbu prema kojoj je za valjanost referenduma bilo potrebno da izađe najmanje 50% registrovanih birača.

Huskić navodi da je "Dodikovih 27 godina na vlasti u RS-u potpuno osiromašilo entitet, pretvorivši ga u fiskalno neodrživu, ekonomski devastiranu, autokratsku crnu rupu iz koje ljudi masovno odlaze".

Broj stanovnika RS-a trenutno iznosi nešto više od 1,1 milion, iako se smatra da su te brojke naduvane; realnije procjene govore o oko 800.000 stanovnika.

"Dodikov program je uvijek bio lično bogaćenje, dok su nacionalizam i napadi na državu služili kao sredstvo za taj cilj. Milione iz budžeta RS-a troši na lobiranje u SAD-u za ukidanje finansijskih sankcija, a on i njegova porodica povezani su s brojnim aferama oko zloupotrebe javnih sredstava. Članstvo u neliberalnoj osovini donekle ga je štitilo, ali izgleda da mu je vrijeme isteklo. Nema podršku srpske javnosti u RS-u, neprihvatljiv je partner i domaće i međunarodno, a i sam postaje svjestan toga".

Na kraju Huskić upozorava da Dodik neće otići bez borbe, "ali način na koji se bori uvijek će biti vođen željom da zadrži kontrolu nad finansijskim tokovima i imovinom svoje porodice".

"Sve ostalo mu je sekundarno, što ga čini, iako oslabljenog, i dalje ozbiljnom prijetnjom za BiH i region u cjelini".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad